ART SPACE  – klub ljubitelja savremenog, urbanog života. Čitajte, pišite, i uživajte u slikama.
Kontakt email: radenkovicz@ptt.rs ili radenkovick@yahoo.com
Telefon: +381 65 22 62 552
Home Enterijeri Slike O Katarini... Komentari... Narudžbenica Linkovi
 
ART NEWS
 
Ovde možete postaviti obaveštenje o konkursima, događajima i pisati članke iz oblasti kulture.
 
BLOG
DOGAĐAJI
GRAĐEVINE SVETA
KONKURSI
MISLI POZNATIH
POKRETI U UMETNOSTI
POZNATI UMETNICI
PREPORUKA
PREZENTACIJE UMETNIKA
ZANIMLJIVOSTI

Sve vesti









12345678910...
 
Johanes Vermer

Izvor:   sr.wikipedia.org
14:41 01.02.2010, Katarina Radenković

1632.-1675.

Johanes Vermer, takođe Jan Vermer, Jan Vermer van Delft (hol. Johannes Vermeer, Jan Vermeer van Delft, Delft, 31. oktobar 1632. - 15. decembar 1675.) je poznati holandski slikar 17. veka (Zlatno doba Holandije).

Celokupni opus Johanesa Vermera je veoma mali i obuhvata 37 danas poznatih dela. Formati njegovih slika su dosta mali. U ranoj fazi slikao je istorijske prizore, dok se kasnije specijalizovao za žanr slikarstvo. Sa gledišta današnje estetike, najpoznatija dela su mu Alegorija umetnosti (Slikar u ateljeu), Pogled na Delft i Devojka sa bisernom minđušom. Tokom 19. veka, usled naraslog interesovanja za njegovo slikarstvo i malog broja poznatih dela, pripisivali su mu znatno veći broj slika. Do danas je istraživanjem otkriven njegov jedinstveni način slikanja.

Vermer je proizvodio efekte providnih slojeva boje tehikom zrnastih nanosa poznatom pod imenom poantije (pointillé). Ne postoje sačuvani njegovi crteži, tako da se o načinu na koje je pripremao kompozicije može samo posredno zaključivati. Istoričari umetnosti veruju da je Vermer koristio aparat kamera opskura da precizno pozicionira objekte u prostoru. Do ovog zaključka se dolazi posmatrajući izvesne optičke disproporcije na njegovim slikama.

Ne postoji umetnik toga doba koji je sa takvom veštinom upotrebljavao lapis lazuli, prirodni ultramarin. Vermer nije ovu dragocenu boju izdašno koristio ne samo za plave površine, već i kao podlogu za druge boje, recimo za senke na zidu. Smatra se da su ga na ovaj pristup inspirisale ideje Leonarda koji je tvrdio da predmeti preuzimaju deo boje od susednih objekata.